Posjet tvornici Munckhof u Nizozemskoj
Prvi Pluk-O-Trak je proizveden daleke 1969. godine. Već tada se osjetio problem radne snage u Nizozemskoj, ali osim toga su pokušavali postići i višu kvalitetu berbe. Imali smo prilike kod gospodina Munckhofa pogledati i crno-bijeli video iz te 1969 godine koji prikazuje berbu uz pomoć prvog Pluk-O-Traka kao i bez njega, pomoću klokan torbi. Imali smo tada primjetiti standard berbe prije 40 godina u Nizozemskoj (klokanice) te početak berbe uz pomoć sofisticiranog stroja za berbu s jedne strane, te s druge strane standarde tehnologije proizvodnje tada i sada.
Doista, danas se mora ulužiti strahovit napor kako bi se uvjerilo voćare da u berbi upotrebljavaju klokan torbe jer su na neki iracionalan način vezani za svoju vlastitu tehniku berbe uz pomoć drvenih gajbi, deka, kartona, krpenih vreća i koječega drugog što omogućuje tek sporu i nekvalitetnu berbu za koju trebate mnogo i u pravilu niskomotivirane radne snage.
Već tada, standard berbe u Nizozemskoj su bile klokan torbe (koje se do danas u konstrukciji nisu mijenjale) i učinak otprilike duplo veći nego u Hrvatskoj danas. Ako uzmemo da je cijena berbe u Hrvatskoj cca 18,75 lp/kg (to je učinak od 800 kg na dan za dnevnicu od 150 kn) onda lako možemo doći do izračuna da je jedan imaginarni voćar, da je prije 40 godina počeo brati klokanicama (dakle bez problema 1600 kg po osobi na dan) s 1 ha voćnjaka (s urodom od 40 tona/ha), mogao u berbi svake godine uštediti 7500 kn ili cca 1000 eura na ha, na voćnjak od 10 ha to je ravno 10 000 eura, odnosno na 40 godina ravno 400 000 eura uštede u prelazu na berbu s klokanicama!
Na prosječnu godišnju hrvatsku proizvodnju jabuka od 19.000,000 kg to iznosi 3 562 500 kn, cca ½ milijuna eura godišnje. Na 40 godina = 20 milijuna eura i to samo na uštedi prijelaza s „raznih“ modela berbe na standardni Nizozemski pomoću klokanica! Ako je hrvatska proizvodnja veća, tada su i ostale brojke veće.
Već tada, standard berbe u Nizozemskoj su bile klokan torbe (koje se do danas u konstrukciji nisu mijenjale) i učinak otprilike duplo veći nego u Hrvatskoj danas. Ako uzmemo da je cijena berbe u Hrvatskoj cca 18,75 lp/kg (to je učinak od 800 kg na dan za dnevnicu od 150 kn) onda lako možemo doći do izračuna da je jedan imaginarni voćar, da je prije 40 godina počeo brati klokanicama (dakle bez problema 1600 kg po osobi na dan) s 1 ha voćnjaka (s urodom od 40 tona/ha), mogao u berbi svake godine uštediti 7500 kn ili cca 1000 eura na ha, na voćnjak od 10 ha to je ravno 10 000 eura, odnosno na 40 godina ravno 400 000 eura uštede u prelazu na berbu s klokanicama!
Na prosječnu godišnju hrvatsku proizvodnju jabuka od 19.000,000 kg to iznosi 3 562 500 kn, cca ½ milijuna eura godišnje. Na 40 godina = 20 milijuna eura i to samo na uštedi prijelaza s „raznih“ modela berbe na standardni Nizozemski pomoću klokanica! Ako je hrvatska proizvodnja veća, tada su i ostale brojke veće.
Bilo je na staroj snimci i loših rješenja: vidljivo je blato po voćnjaku zbog nedovoljno kvalitetno uzgojene tratine te pretankih i prednjih i zadnjih kotača, ili snimka jabuka koje padaju u box paletu koje su u prosjeku dosta neujednačene, od premalenih, do prevelikih. Tada je problem bilo prorjeđivanje koje se samo ručno provodilo, a radne snage nije bilo dovoljno. Danas, međutim, u box palete ulazi samo ujednačena jabuka prve kvalitete. O kemijskom, kao i ručnom prorjeđivanju se tamo ne vode čak ni kasnonoćni niti ranojutarnji razgovori. A kod nas su danas kolotrazi i blato redovita pojava, kao što je redovita pojava da se izbjegava razgovor o balon gumama i pojmu opterećenja u kg/cm2 jer je to suvišna tema.
Posjetili smo i referentnog voćara koji na 32 ha voćnjaka (jabuka i krušaka) ima 5 Pluk-O-Trakova (s jednim dakle pokriva 7 ha voćnjaka, a pokrivao bi i više da ima raznolikiji sortiment). Fascinanto je vidjeti kako se njemu isplati nešto što se ovdje ne isplati (5 Pluk-O-Trakova! Svaki novi košta cca 25-30 tisuća Eura). Kako je povećanje isplativosti berbe s klasične hrvatske berbe na berbu s klokanicama, tako je i povećanje efikasnosti berbe s klokanica na Pluk-O-Trak. U biti u jednoj godini na 32 ha uštedi za jedan novi Pluk-O-Trak.
Druga je stvar rezidba. U pitanju je duga rezidba, a kako smo bili u voćnjaku zlatnog delišesa tako je ponešto bio prikraćivan. Mnogima bi se činilo kako je premalo grana ostavio, kako nema grana na kojima bi bio rod i da je previše praznina u krošnji. Međutim, kad se krenu brojati grane dobije se 20 grana u prosjeku s po 2 kg roda (10 200-gramskih plodova, po jedan plod iz svakog pupa, dakle dobro prorjeđen kemijski i ručno dorijeđen), ukupno 40 kg, što će trebati smanjiti na 25 kg po stablu. Uz 3000 stabala daje rečenih 70 tona jabuka (1. klase). A uz to krošnja je prozračna i to je jedan od razloga zašto se tamo niti ne razgovara o fuzikladiju.
Druga je stvar rezidba. U pitanju je duga rezidba, a kako smo bili u voćnjaku zlatnog delišesa tako je ponešto bio prikraćivan. Mnogima bi se činilo kako je premalo grana ostavio, kako nema grana na kojima bi bio rod i da je previše praznina u krošnji. Međutim, kad se krenu brojati grane dobije se 20 grana u prosjeku s po 2 kg roda (10 200-gramskih plodova, po jedan plod iz svakog pupa, dakle dobro prorjeđen kemijski i ručno dorijeđen), ukupno 40 kg, što će trebati smanjiti na 25 kg po stablu. Uz 3000 stabala daje rečenih 70 tona jabuka (1. klase). A uz to krošnja je prozračna i to je jedan od razloga zašto se tamo niti ne razgovara o fuzikladiju.
Izvor:
