Erwinia - najopasnija bolest jabučastog voća

Premda je raširena u gotovo svim dijelovima svijeta, homogena je vrsta a od drugih patogenih bakterija koje induciraju nekroze tkiva razlikuje se po vrlo brzom širenju od mjesta infekcije. U meteorološki optimalnim uvjetima može uništiti osjetljive domaćine u jednoj sezoni rasta. Trenutno u fitofarmaciji ne postoje kemijska sredstva za učinkovito kurativno suzbijanje bakterijske paleži. U nekim je zemljama dopuštena primjena antibiotika za primjenu u voćarstvu protiv vrste Erwinia amylovora (pr. Mađarska, Nizozemska, Belgija, Izrael i dr.), ali su nakon šire primjene vrlo brzo otkriveni izolati bakterije otporni na streptomicin-sulfat. Stoga je kontrola bakterijske paleži vrlo otežana i isključivo preventivna, uz primjenu više integriranih mjera.

Temelj prevencije je rano otkrivanje i prepoznavanje patogena, uništavanje alternativnih domaćina u blizini plantažnih nasada (pr. glog, osjetljive ukrasne vrste), te sadnja deklariranih i zdravstveno ispravnih sadnica manje osjetljivih sorata ili kultivara. Zbog velike potencijalne opasnosti od bakterijske palei na voćarsko-rasadničarsku proizvodnju u Međimurju, djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) od 1997. godine kontinuirano provode edukativne radnje (stručni članci, predavanja, radni mjesečni sastanci u voćnjacima), s ciljem upozorenja javnosti i struke na prvu moguću pojavu bolesti u županiji. U razdoblju od 1997. do 2005. godine Odsjek HZPSS-a zaprimio je više dojava s terena o mogućoj prvoj pojavi bakterijske paleži. Na temelju primijećenih simptoma koji uzrokuju sindrom paleži cvata, sušenje lišća, paleži mladica, razvoju rak-rana na granama ili deblu, paleži ili truleži plodova i slično (vidi Sliku1 i Sliku2). Ukupno je pregledano 111 lokaliteta s osjetljivim domaćinima (jabuka, kruška, dunja, dunjarica, japanska dunja, glogovica). Naime, iskustva iz drugih područja (država) gdje se bakterijska palež prvi put pojavila potvrđuju spoznaju da stručne osobe i voćari simptome vrste Erwinia amylovora često poistovjećuju s drugim biotskim (živim) i abiotskim (neživim) poremećajima u voćarstvu. Kad se bakterijska palež prvi put pojavljuje na nekom području, postupak identifikacije obvezan je u ovlaštenom mikrobiološkom laboratoriju (EPPO, 1992).

Propisane su mjere uzimanja i prevoženja biljnih uzoraka, ekstrakcija bakterije iz uzoraka s istaknutim simptomima bolesti, izolacija vrste na hranjivim podlogama, test patogenosti i specifično testiranje vrste bakterije (imunokemijske reakcije, PCR). Tipični simptomi bakterijske paleži u Međimurju su uočeni početkom lipnja 2004., a na temelju naknadne analize biljnih uzoraka u Zavodu za zaštitu bilja, Međimurska županija proglasila je zaraženo i karantensko područje na temelju Naredbe od 15. rujna 2004. godine (NN 129/04).

Izvor:

http://www.gospodarski-list.hr/clanak.aspx?cID=515&refID=15062007