Prikaz rada stroja Pluk-O-Trak u voćnjaku Agromeđimurje - Nedelišće

 

Vrijeme je pune berbe u voćnjacima jabuke.

Voćari ubiru plodove svog mukotrpnog rada.

Za neke od nas je godina bila dobra, za neke loša (zbog tuče) za neke odlična.

 

Kako bi uistinu mogli uživati u plodovima svog cjelogodišnjeg truda, moramo dobro organizirati berbu da jabuke budu na vrijeme i kvalitetno pobrane.

 

Ovdje Vam želimo prikazati nekoliko snimaka rada samohodne platforme za berbu jabuka PLUK-O-TRAK

 

Stroj u radu

Stroj u radu

 

Spuštanje pune BOX palete

http://www.youtube.com/watch?v=h8Hpitl4Bu0

Transport jabuke na stroju

 


http://www.youtube.com/watch?v=MRmNowOjh04

Zamjena BOX paleta

http://www.youtube.com/watch?v=QR2QHXgKkko

 

 

 

 

Rezidba voćaka

 

spada u niz pomotehničkih operacija, koje u voćnjacima radimo cijele godine dakle od faze mirovanja voćaka, i tijekom cijele vegetacijske dobi.

Suština  rezidbe nije u shvaćanju precizne tehnike i matematičke preciznosti, nego u uspješnom individualnom komuniciranju rezača s voćkom odnosno u dobrom poznavanju fiziologije  voćaka.

Uzgojni oblik treba biti tako planiran da omogući uspješno provođenje svih agrotehničkih operacija, a posebno da omogući visoko produktivnu berbu od 1200 kg do 2000 kg  u 8 sati po beraču.

Da bismo mogli pravilno odrediti vrijeme, način i intenzitet rezidbe moramo voditi računa o slijedećem:

  • kolika je bila rodnost u prethodnoj godini, kakva je bila kvaliteta plodova i kolika je bila prosječna debljina i  težina  plodova
  • kada je berba počela, koliko je trajala i kakve su bile vremenske prilike do kraja vegetacije

Potrebno je i izračunati površinu presjeka debla na visini 20 cm od cjepljenog mjesta. I taj podatak ćemo koristiti pri donošenju odluke o tome koliko ćemo sa rodom opteretiti stablo.

 

Svaki rezač mora poznavati i poštivati i određena pravila u rezidbi.

  • što voćka više raste to rezidba treba biti manja
  • najučinkovitije sputavanje rasta postižemo upotrebom podloga kržljavijeg rasta, visinom cijepljenja i plićom sadnjom sadnica
  • što je voćka mlađa, to je njezin potencijal rasta veći i obrnuto, što je voćka starija to je njezin potencijal rasta manji,
  • rana rezidba utječe na povećanje potencijala rasta, a kasnija rezidba ga smanjuje
  • mali potencijal roda povećava potencijal rasta voćaka, a srednji i veliki potencijal roda  smanjuje potencijal rasta
  • korekciju smanjenog potencijala rasta smanjujemo agrotehničkim mjerama (prihrana, navodnjavanje i obradom međurednog i prostora u redu), intenzivnijom i ranom rezidbom, te kemijskim i pravovremenim ručnim prorjeđivanjem plodova,
  • korekciju povećanog potencijala rasta smanjujemo minimalnom i što kasnijom rezidbom i naknadnim ljetnim rezidbama, upotrebom retardanata za sputavanje rasta i rezidbom korijena, agrotehničkim mjerama (smanjena ili izostavljena prehrana, smanjeno ili minimalno navodnjavanje, uži herbicidni pojas, i rjeđa obrada međurednog prostora).

 

Iz svega navedenoga slijedi da:

  • mlade-manje rodne voćke ili voćke velikog rasnog potencijala ili voćke malog potencijala roda režemo kasno i minimalno
  • starije-rodne voćke sa smanjenim ili čak malim minimalnim potencijalom rasta a povećanim potencijalom roda režemo adekvatno ranije, srednje jako ili jače.


 

Cilj svakog voćara trebao bi biti optimalni broj rodnih pupova svake godine.  Ukoliko je potrebno povećati proizvodni volumen voćnjaka, potrebno je poticati rast ovogodišnjih izboja. Kada je proizvodni volumen popunjen, potrebno je sputavati rast i poticati zametanje cvjetnih pupova.

 

Još uvijek mnogi voćari rezidbu  provode  u jednom ili eventualno dva navrata.

Težiti bi trebalo tome da voćari rezidbu provode  i u do pet navrata kroz cijelu vegetaciju.

Situacija je često loša u voćnjacima u kojima rezidbu obavljaju najamni rezači, koji sa voćnjakom nisu uspostavili pravi odnos.

Rezidbom moramo stvoriti takav rodni volumen koji će omogućiti redovitu rodnost npr. jabuka od 45 do 55 tona/ha.
 

 

Da bi rezidba bila učinkovita i   ne suviše naporna za rezača, potrebno ju je obavljati sa prikladnim alatima.

Voćarski alat za rezidbu potrebno je čistiti i oštriti  svaki dan, a ne tek u trenutku kada osjetimo da više nije za upotrebu. 

Elektroškare dižu produktivnost

Kako je u voćnjacima zimi, barem onima koji su stručno vođeni i njegovani, najbolje se ovih dana može vidjeti u voćnjaku Agromeđimurja između Nadelišća i Pušćina u kojem se punim tempom obavlja rezidba nasada jabuke

No, za razliku od ranijih godina – među redovima manje je ljudi, pojavila su se tehnička pomagala, reduciran je broj rezača – kaže agronom Tomislav Tomšić, rukovoditelj voćarske proizvodnje:
- Prošlih smo godina imali u voćnjacima – tu i u Čehovcu - i do 35, pa i 40 ljudi na orezivanju voćki, no ove se godine taj broj osjetno smanjio jer smo nabavili elektroškare francuske proizvodnje Electrocoup F3005, pa se s deset garnitura u ovom voćnjaku i sa samohodnom platformom koja nam, osim u berbi, služi i sada digli produktivnost.
Posao ide dobro, novi su se alati pokazali izvrsnima, a golim se okom može vidjeti kako se brzo prolazi kroz redove, tim više što sad taj posao uglavnom obavljaju naši stalni, stručno obučeni zaposlenici.

 

 


Inače, ova je zima baš pogodna za voćnjak jer imali smo relativno povoljnu toplu jesen u kojoj smo obavili berbu kako treba, a zatim je i period prijelaza voćnjaka u zimsko mirovanje bio dobar, postupan.
Jača zima dobra je jer nam s proljeća neće krenuti vegetacija prebrzo. Kad vegetacija krene prebrzo – veća je opasnost da će nasad stradati od mraza. Bude li se voćke kasnije iz zimskog mirovanja, kad već dovoljno zatopli, mraz ne uhvati u kritično vrijeme.
Sad režemo s posebnom pažnjom jer to je i inače najvažniji posao u voćnjaku. Lanjska je godina bila jako rodna, bio je manji porast, pa treba pažljivo orezati, i to u više prohoda, zadnji prohodi sa škarama budu tek pred cvatnju. Imamo priliku u novu sezonu ući s dobrim preduvjetima.
U nasadu je stalno i agronom Anđelko Tomšić koji je ove godine imao nešto više zaduženja u obnovi starih nasada:
- Skinuli smo oko pet hektara jabuke koja je dala svoje, povadili panjeve, pripremamo teren za novi nasad zlatnog delišeza, jonagolda i gale... Zanimljivo – puno je interesa za kupnju drva za ogrjev, baš se vidi da se u krizi svakako ljudi snalaze... Iskrčene jabuke ni nisu za drugo nego za ogrjev...

 

Izvor:

http://www.medjimurje.hr/clanak/2859/2010-02-09/u-vocnjaku-ni-zimi-nema-mira

3. znanstveno-stručno savjetnovanje hrvatskih voćara

Hrvatska voćarska zajednica i Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Međimurskom udrugom za integriranu proizvodnju voća, Hrvatskim agronomskim društvom, Zavodom za voćarstvo i Zagrebačkom udrugom voćara, organiziraju 3. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, koje će se održati u Toplicama Sv. Martin na Muri od 5. do 7. ožujka 2008.

Krastavost lista i ploda jabuke (Venturia inaequalis)

Krastavost ili fuzikladij jabuke (Venturia inaequalis) je kod nas i u svijetu najvažnija i najštetnija bolest jabuke.

Erwinia - najopasnija bolest jabučastog voća

Biljnu bolest uzrokuje po Gramu negativna bakterija Erwinia amylovora (Burr.) Winsl. et al. iz porodice Enterobacteriaceae, veličine 0,3 - 1,5 µm.

Rad sa refraktometrom

Refraktometar je optička sprava, koja pokazuje postotak suhe tvari u nekom proizvodu.

Uz 3. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara

Kao što većina voćara zna u našem malom lijepom Međimurju od 05.3. do 07.03.2008. održava se 3. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara.

U dva mjeseca tuča potukla 68 područja

Sustavi obrane od tuča u Hrvatskoj su u funkciji u 13 županija, a na branjenom području ima 590 generatorskih postaja od kojih je 365 opremljeno i raketama. Samo od 3. svibnja do 25. lipnja u sustavu obrane od tuče potrošeno je gotovo 3000 raketa. Na 169 postaja zabilježena je pojava tuče, a na njih 68 i materijalna šteta na poljoprivrednim kulturama.

3. Međunarodni voćarski sajam Donji Kraljevec

U Donjem Kraljevcu će se od 29. do 31. kolovoza 2008. održati treći po redu međunarodni voćarski sajam. Organizatori ovogodišnjeg sajma su Općina Donji Kraljevec, Agronomski fakultet i Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, Međimurska županija i Hrvatska gospodarska komora. Osim izlagačkog i prodajnog dijela tijekom sajma održat će se stručna predavanja, okrugli stolovi te prezentacije.

Dani vinograda na Dragoslavec bregu

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije, organizirao je u srijedu manifestaciju "Dani vinograda" na gospodarstvu Zvonimira Petkovića na Dragoslavec Bregu.

Hosting i izrada internet stranica

array (size=2)
  'osxcmslang' => string 'hr' (length=2)
  'osxcmscat' => string '20' (length=2)