Prikaz rada stroja Pluk-O-Trak u voćnjaku Agromeđimurje - Nedelišće
Vrijeme je pune berbe u voćnjacima jabuke.
Voćari ubiru plodove svog mukotrpnog rada.
Za neke od nas je godina bila dobra, za neke loša (zbog tuče) za neke odlična.
Kako bi uistinu mogli uživati u plodovima svog cjelogodišnjeg truda, moramo dobro organizirati berbu da jabuke budu na vrijeme i kvalitetno pobrane.
Ovdje Vam želimo prikazati nekoliko snimaka rada samohodne platforme za berbu jabuka PLUK-O-TRAK
Stroj u radu |
| Stroj u radu |
|
Spuštanje pune BOX palete |
| Transport jabuke na stroju |
|
Zamjena BOX paleta |
Rezidba voćaka
spada u niz pomotehničkih operacija, koje u voćnjacima radimo cijele godine dakle od faze mirovanja voćaka, i tijekom cijele vegetacijske dobi.
Suština rezidbe nije u shvaćanju precizne tehnike i matematičke preciznosti, nego u uspješnom individualnom komuniciranju rezača s voćkom odnosno u dobrom poznavanju fiziologije voćaka.
Uzgojni oblik treba biti tako planiran da omogući uspješno provođenje svih agrotehničkih operacija, a posebno da omogući visoko produktivnu berbu od 1200 kg do 2000 kg u 8 sati po beraču.
Da bismo mogli pravilno odrediti vrijeme, način i intenzitet rezidbe moramo voditi računa o slijedećem:
- kolika je bila rodnost u prethodnoj godini, kakva je bila kvaliteta plodova i kolika je bila prosječna debljina i težina plodova
- kada je berba počela, koliko je trajala i kakve su bile vremenske prilike do kraja vegetacije
Potrebno je i izračunati površinu presjeka debla na visini 20 cm od cjepljenog mjesta. I taj podatak ćemo koristiti pri donošenju odluke o tome koliko ćemo sa rodom opteretiti stablo.
Svaki rezač mora poznavati i poštivati i određena pravila u rezidbi.
- što voćka više raste to rezidba treba biti manja
- najučinkovitije sputavanje rasta postižemo upotrebom podloga kržljavijeg rasta, visinom cijepljenja i plićom sadnjom sadnica
- što je voćka mlađa, to je njezin potencijal rasta veći i obrnuto, što je voćka starija to je njezin potencijal rasta manji,
- rana rezidba utječe na povećanje potencijala rasta, a kasnija rezidba ga smanjuje
- mali potencijal roda povećava potencijal rasta voćaka, a srednji i veliki potencijal roda smanjuje potencijal rasta
- korekciju smanjenog potencijala rasta smanjujemo agrotehničkim mjerama (prihrana, navodnjavanje i obradom međurednog i prostora u redu), intenzivnijom i ranom rezidbom, te kemijskim i pravovremenim ručnim prorjeđivanjem plodova,
- korekciju povećanog potencijala rasta smanjujemo minimalnom i što kasnijom rezidbom i naknadnim ljetnim rezidbama, upotrebom retardanata za sputavanje rasta i rezidbom korijena, agrotehničkim mjerama (smanjena ili izostavljena prehrana, smanjeno ili minimalno navodnjavanje, uži herbicidni pojas, i rjeđa obrada međurednog prostora).
Iz svega navedenoga slijedi da:
- mlade-manje rodne voćke ili voćke velikog rasnog potencijala ili voćke malog potencijala roda režemo kasno i minimalno
- starije-rodne voćke sa smanjenim ili čak malim minimalnim potencijalom rasta a povećanim potencijalom roda režemo adekvatno ranije, srednje jako ili jače.
Cilj svakog voćara trebao bi biti optimalni broj rodnih pupova svake godine. Ukoliko je potrebno povećati proizvodni volumen voćnjaka, potrebno je poticati rast ovogodišnjih izboja. Kada je proizvodni volumen popunjen, potrebno je sputavati rast i poticati zametanje cvjetnih pupova.
Još uvijek mnogi voćari rezidbu provode u jednom ili eventualno dva navrata.
Težiti bi trebalo tome da voćari rezidbu provode i u do pet navrata kroz cijelu vegetaciju.
Situacija je često loša u voćnjacima u kojima rezidbu obavljaju najamni rezači, koji sa voćnjakom nisu uspostavili pravi odnos.
Rezidbom moramo stvoriti takav rodni volumen koji će omogućiti redovitu rodnost npr. jabuka od 45 do 55 tona/ha.
Da bi rezidba bila učinkovita i ne suviše naporna za rezača, potrebno ju je obavljati sa prikladnim alatima.
Voćarski alat za rezidbu potrebno je čistiti i oštriti svaki dan, a ne tek u trenutku kada osjetimo da više nije za upotrebu.
Elektroškare dižu produktivnost
No, za razliku od ranijih godina – među redovima manje je ljudi, pojavila su se tehnička pomagala, reduciran je broj rezača – kaže agronom Tomislav Tomšić, rukovoditelj voćarske proizvodnje:
- Prošlih smo godina imali u voćnjacima – tu i u Čehovcu - i do 35, pa i 40 ljudi na orezivanju voćki, no ove se godine taj broj osjetno smanjio jer smo nabavili elektroškare francuske proizvodnje Electrocoup F3005, pa se s deset garnitura u ovom voćnjaku i sa samohodnom platformom koja nam, osim u berbi, služi i sada digli produktivnost.
Posao ide dobro, novi su se alati pokazali izvrsnima, a golim se okom može vidjeti kako se brzo prolazi kroz redove, tim više što sad taj posao uglavnom obavljaju naši stalni, stručno obučeni zaposlenici.

Inače, ova je zima baš pogodna za voćnjak jer imali smo relativno povoljnu toplu jesen u kojoj smo obavili berbu kako treba, a zatim je i period prijelaza voćnjaka u zimsko mirovanje bio dobar, postupan.
Jača zima dobra je jer nam s proljeća neće krenuti vegetacija prebrzo. Kad vegetacija krene prebrzo – veća je opasnost da će nasad stradati od mraza. Bude li se voćke kasnije iz zimskog mirovanja, kad već dovoljno zatopli, mraz ne uhvati u kritično vrijeme.
Sad režemo s posebnom pažnjom jer to je i inače najvažniji posao u voćnjaku. Lanjska je godina bila jako rodna, bio je manji porast, pa treba pažljivo orezati, i to u više prohoda, zadnji prohodi sa škarama budu tek pred cvatnju. Imamo priliku u novu sezonu ući s dobrim preduvjetima.
U nasadu je stalno i agronom Anđelko Tomšić koji je ove godine imao nešto više zaduženja u obnovi starih nasada:
- Skinuli smo oko pet hektara jabuke koja je dala svoje, povadili panjeve, pripremamo teren za novi nasad zlatnog delišeza, jonagolda i gale... Zanimljivo – puno je interesa za kupnju drva za ogrjev, baš se vidi da se u krizi svakako ljudi snalaze... Iskrčene jabuke ni nisu za drugo nego za ogrjev...
Izvor:
http://www.medjimurje.hr/clanak/2859/2010-02-09/u-vocnjaku-ni-zimi-nema-mira
3. znanstveno-stručno savjetnovanje hrvatskih voćara
Hrvatska voćarska zajednica i Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Međimurskom udrugom za integriranu proizvodnju voća, Hrvatskim agronomskim društvom, Zavodom za voćarstvo i Zagrebačkom udrugom voćara, organiziraju 3. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, koje će se održati u Toplicama Sv. Martin na Muri od 5. do 7. ožujka 2008.




više...






